Žolt Lazar

ROZENKROJCERSKA EPIZODA RENE DEKARTA

Apstrakt. Autor priloga pokušava da razreši nedoumice u vezi sa mogućom pripadnošću Rene Dekarta neuhvatljivom rozenkrojcerskom bratstvu s početka XVII veka. U nameri da utvrdi da li je ono uopšte postojalo u njegovo vreme i, ako jeste, u kom obliku, autor započinje istraživanje razmatranjem osnovnih rozenkrojcerskih spisa i zaključuje da je njihov izvor nesiguran, ali da im je protestantska pozicija i politička zaleđina nesumnjiva. To znači da je rozenkrojcerstvo rezultat nastajućeg nemačkog nacionalizma, reformisanog hrišćanstva i spoja renesansne kabale sa alhemijom, iskazan kroz težnju za generalnom reformacijom nauke i društva, koju bi ostvarivao jedan tajni pokret. Na osnovu toga, autor smatra da Rene Dekart, kao bivši jezuita, stranac i mlad čovek bez jasnih političkih opredeljenja, ni u kom slučaju nije mogao biti pripadnik "Bratstva ruže i krsta". U nastavku teksta daje se kratak pregled Dekartovog traganja za rozenkrojcerima, da bi na kraju autor priloga pokušao da odgovori na pitanje koliki je stvarni značaj "rozenkrojcerske epizode" Dekartovog života za nastanak i oblikovanje kartezijanske misli. Nakon analize mogućih uticaja rozenkrojcerskih spisa na misaono formiranje mladog filozofa, zaključuje se da je neposredan uticaj rozenkrojcerstva na nastanak kartezijanske misli zanemarljiv, jer Dekart nikada nije išao onim pravcem obnove nauka, koji je sugerisan u rozenkrojcerskom pozivu na "generalnu reformaciju". Međutim, autor smatra da se posredan uticaj rozenkroj- cerstva ipak ne može zanemariti, jer se "kartezijanski preokret" "zbio u epohi u kojoj je hermetički, takoreći "rozenkrojcerski" impuls prema svetu rezultirao vrednom naučnom intuicijom".

ključne reči: Dekart, kartezijanska misao, rozenkrojcerstvo, tajna društva, generalna reformacija, protestantizam, renesansna filozofija prirode, okultizam, alhemija.