Živan Lazović

KARTEZIJANSKI SKEPTICIZAM

Apstrakt. U ovom radu kartezijanski skepticizam se rekonstruiše na pozadini tradicionalne koncepcije znanja kao istinitog opravdanog verovanja i realističke pretpostavke o nezavisnom postojanju spoljašnjeg sveta. Nasuprot rasprostranjenom tumačenju po kojem je izvor kartezijanskog skepticizma u prihvatanju principa epistemičke zatvorenosti implikacije, ovde se brani teza da je taj izvor pre u Dekartovom epistemološkom internalizmu, to jest, u zahtevu da subjekt S, da bi znao neki iskaz p, mora da zna da su zadovoljeni svi nužni uslovi za znanje. Skeptičke alternative koje ugrožavaju naše znanje dele se na I-alternative, koje su nesaglasne sa istinitošću iskaza p i u direktnoj su vezi sa principom epistemičke zatvorenosti implikacije, i O-alternative, koje su nesaglasne samo sa opravdanošću verovanja u iskaz p. Mada se kartezijanski skeptički argumenti mogu opisati kao da kombinuju obe vrste alternati- va, pokazuje se da oni svoju snagu duguju pre svega tome što su mogućnost sna i mogućnost da nas Zli demon vara u osnovi O-alternative.

ključne reči: znanje, verovanje, istina, opravdanje, I-alternative, O-alternative