REČ REDAKCIJE

Obično se kaže da muzika ne poznaje granice, da su i muzika i muzičari uvek u pokretu, u neprekidnim dodirima sa drugim mu­zič­kim sredinama i tradicijama. Ta migratorna kretawa nemi­nov­no uslovqavaju specifične transformacije muzičke prakse, čije proučavawe i praćewe mogu biti podsticajni za muzikologe. Tragovi migracija mogu se prepoznati u muzici, načinima izvo­đewa i komponovawa, a ponekad se u wima skrivaju i neobične isto­­­rije. Opredequjući se da muzičke migracije budu tema tre­ćeg bro­­­ja Muzikologije, bili smo svesni da možemo usmeriti paž­wu samo prema izvesnim aspektima ove nepregledne oblasti istra­­ži­vawa.

Dva etnomuzikološka priloga u ovom broju svedoče o tome ko­­liko su saznawa o seobama naroda u prošlosti od presudne važ­­no­sti za donošewe zakqučaka u ovoj grani nauke. Tragedija pri­sil­nih migracija stanovništva u 20. veku, uslovqena poli­tičkim i ratnim zbivawima, često je, međutim, značila dobrobit za kultu­re naroda koji su imigrante prihvatili, o čemu govore radovi posve­ćeni ulozi ruske emigracije u podizawu nivoa mu­zičko-scenskog izvođaštva u Jugoslaviji između dva svetska rata. I na prime­rima delovawa italijanskih muzičara u Grčkoj i grč­kih muzičara u Italiji može se sagledati sva plodotvornost tak­vih kontakata. Objavqujemo i prilog o uticaju dugog boravka u Americi na rad istaknutog grčkog muzičara Dimitrisa Mitropulosa.

Među tekstovima u rubrici Varia tri rada razmatraju pro­ble­me vezane za savremeno muzičko stvaralaštvo. To su analitički radovi o sintezijskoj umetnosti Vladana Radovanovića (napisan povodom sedamdesetogodišwice umetnikovog života, obele­že­ne prošle godine), o novom delu sve afirmisanije Adrijane Hel­ski i o pojmu muzičke teksture, bitnom za razumevawe muzike pos­led­wih decenija. Ostala dva priloga posvećena su reinterpretaciji socijalističkog realizma i problemu terminoloških određewa pravoslavnih crkvenih napeva.

Malim omažom obeležavamo jubilej sedamdeset pet godina ži­vo­ta dr Nadežde Mosusove, dugogodišwe saradnice Muzikolo­škog in­sti­tuta i značajne ličnosti u srpskoj i jugoslovenskoj muzikologiji.

Na početku ove godine umrla je dr Radmila Petrović, ugled­ni etnomuzikolog i takođe dugogodišwa članica našeg Insti­tuta. Naš prvobitni plan da dragoj koleginici posvetimo prilog u čast wenog osamdesetog rođendana, morali smo zato napustiti, pa se u nekrologu sećamo wenog lika i naučne delatnosti.